Sezona 2025. u Crnoj Gori, nažalost, ostavila je gorak ukus kod većine izdavalaca privatnog smještaja. Uprkos velikim ličnim ulaganjima domaćina u uređenje objekata, gostoprimstvo i dodatne usluge, rezultati su daleko ispod očekivanja. Umjesto stabilne i sadržajne sezone, mnogi su se suočili sa praznim kapacitetima, manjim prihodima i sve većim osjećajem nesigurnosti.
Situacija je takva da je potreban kompletan reset sistema koji kreira I upravlja turizmom. Sobzirom na resurse I kapacitete Crne Gore, par godina unazad smo sugerisali ispred UIS CG, da pravac u kojem Crna Gora treba da se razvija kao destinacija nije ni Hrvatska ni Albanija već Slovenija.
Najveći problem leži u nedostatku koordinacije i proaktivnog djelovanja lokalnih i državnih institucija. Turističke organizacije i opštinske službe nisu uspjele da osmisle i sprovedu mjere koje bi unaprijedile ponudu, poboljšale uredjenost destinacije i privukle goste. Dok su domaćini radili svoj posao, sistem je zakazao.
Upravo zato je sada, više nego ikada, potrebno da zajednica preuzme inicijativu i pokaže da se postsezona ne mora završiti sa prvim kišnim danima.
Šta i kako dalje
Edukacija i obuka – ulaganje u znanje kad gosti odu
Loša sezona pokazuje da se domaćini ne mogu osloniti samo na spontane dolaske turista. Postsezona je vrijeme za zajedničke radionice i treninge: digitalni marketing, kreiranje jedinstvenih turističkih proizvoda, održivost i nova tržišta I nove tržišne niše (nomadi, senior turizam). Znanje koje domaćini dobiju sada može im biti ključno za narednu godinu.
Promocija lokalnih atrakcija – kad institucije ćute, zajednica može govoriti
Dok turističke organizacije ostaju pasivne, domaćini i lokalni partneri mogu sami kreirati promociju. Jesenje gastro-manifestacije, festivali vina i maslina, kulturni dogadjaji – sve to može biti povod da destinacija ostane živa i nakon ljeta. Dobro osmišljene zajedničke kampanje domaćina i lokalnih udruženja na društvenim mrežama često postižu veći efekat nego generički promotivni spotovi, jer direktno prikazuju autentičan život i ponudu destinacije.
Partnerstva sa lokalnim biznisima – ekonomija se spašava udruženo
Restorani, zanatlije, vodiči i domaćini zajedno mogu stvoriti pakete ponude koji privlače goste željne autentičnog iskustva. To znači da gost ne dolazi samo zbog smještaja, već zbog kompletnog doživljaja regije. U vremenu kada prihod od samog noćenja pada, ovakva saradnja otvara nove izvore zarade i domaćinu i lokalnom biznisu.
Funkcionalna opremljenost destinacije – preduslov kvalitetnog turizma
Sezona je pokazala da gosti više cijene uredjene i funkcionalne destinacije. Ovo se ne odnosi samo na puteve, već mnogo širi spektar elemenata: opremljenost I čistoću javnih prostora, uredjenost plaža, sigurnost šetališta, dostupnost digitalne signalizacije, kvalitet interneta i javne rasvjete..
U postsezoni, kada se gužve smanje, ovi detalji dolaze do punog izražaja. Gosti koji biraju mirniji period za putovanja često više pažnje posvećuju atmosferi mjesta – da li je šetalište uredno, da li su parkovi dostupni, da li postoji kulturni ili sportski sadržaj u blizini.
Upravo ovdje zajednica može djelovati i vršiti pritisak na institucije. Funkcionalna opremljenost destinacije je ogledalo odnosa prema gradjanima i gostima i može biti presudna razlika između “još jedne destinacije” i mjesta kojem se rado vraćaju.
Marketing i digitalna vidljivost – alternativa službenim kanalima
Ako lokalne TO i opštine ne sprovode odgovarajuću promociju, domaćini i udruženja moraju koristiti društvene mreže, online platforme i zajedničke sajtove. Digitalni kanali omogućavaju da poruka stigne direktno do ciljne publike – bez posredovanja tromog sistema.
Podsticanje održivog turizma – put koji ne smije čekati
Ova loša sezona je i znak da Crna Gora mora definisati svoj identitet. Ako nećemo biti konkurentni cijenom, možemo biti konkurentni održivošću: čistom prirodom, ekološkim praksama i lokalnim doživljajem. Tu domaćini i zajednica mogu napraviti razliku, dok institucije kasne. Jasnim I direktnim komuniciranjem održivih praksi u smještaju, isticanje zelenih praksi prilikom organizacije dogadjaja, isticanje lokalnih proizvoda u pripremi hrane su informacije koje će privući brojne ekološki osviještene goste.
Šta lokalne turističke i opštinske službe moraju promijeniti
Upravljanje kapacitetima – balans ponude i potražnje
Jedan od najvećih problema ovog ljeta (kao I prethodnih) bio je potpuni izostanak upravljanja turističkim kapacitetima. Praksa pokazuje da institucije ne prate tržište, niti usmjeravaju promociju ka periodima niže potražnje ka tržištima koja su poželjna privredi.
Najbolja praksa u regionu su Slovenija i dijelovi Hrvatske – lokalne turističke organizacije kroz planiranje dogadjaja, subvencije i ciljane promocije rasporedjuju posjete tokom cijele godine.
Marketing destinacije – zajednička priča, a ne individualni pokušaji
Umjesto da svaki domaćin sam promoviše svoj apartman, lokalne službe treba da kreiraju zajedničke kampanje koje ističu karakter destinacije: prirodu, gastronomiju, kulturu, aktivni odmor.
Primjer: Ljubljana – centralne digitalne kampanje koje uključuju sve izdavaoce, čime se smanjuju troškovi i jača prepoznatljivost destinacije. visitljubljana.com
Podrška lokalnim dogadjajima – produženje sezone kroz sadržaj
Najefikasniji način da se kapaciteti pune tokom godine jeste organizacija dogadjaja: festivali hrane i vina, kulturne manifestacije, sportski dogadjaji, zabavne manifestacije mješovitog sadržaja koji podržavaju povezivanje lokalnog stanovništva posjetilaca. Primjer: Dani masline u Dalmaciji i jesenje berbe u Italiji – manifestacije koje ciljano produžavaju sezonu. Mi imamo zadovoljavajući broj dogadjaja na godišnjem nivou, ali oni uglavnom nisu u samoj organizaciji povezani sa domaćinima I tako izostaje momenat sinergije u turistički proizvod.
Precizno targetiran digitalni marketing
Lokalne turističke organizacije moraju voditi segmentirane kampanje: za digitalne nomade, za penzionere u septembru i oktobru, za domaće goste kroz vikend pakete. Umjesto generičnih reklama, kampanje moraju biti fokusirane na konkretne grupe koje putuju baš u tom periodu. Na primjer Portugal gdje se sprovode specijalne kampanje za nomade i dugoročne boravke, kombinovane sa lokalnim dogadjajima.
Transparentna komunikacija i podrška izdavaocima
Turističke organizacije treba da budu mjesto gdje domaćin dobija informacije: kako da udje u promotivne kampanje, koje subvencije postoje, kako da poveže svoju ponudu sa dogadjajima u gradu. Odličan primjer je Austrija gdje se održavaju redovni info-susreti sa domaćinima na kojima se zajednički kreira plan promocije.
Poruka za domaćine i institucije
Sezona 2025. jasno je pokazala da se domaćini ne mogu oslanjati na sistemsku podršku – jer nje nema u mjeri u kojoj je potrebna. Opštine i turističke organizacije moraju prestati da se bave samo brojanjem gostiju i početi da upravljaju kapacitetima, da vode promociju i aktivno uključuju domaćine.
Najbolje prakse u Evropi pokazuju da se produženje sezone postiže kombinacijom pametne promocije, podrške dogadjajima i direktnim uključivanjem izdavalaca u zajedničke kampanje.
Ako to ne urade institucije – zajednica će morati sama. A domaćini, iako iscrpljeni i nezadovoljni, imaju potencijal da se upravo kroz zajedništvo i inicijativu izbore za stabilniji i kvalitetniji turizam.
Rentay.me kao otvorena, nezavisna platforma I UIS CG aktivno rade na podršci izdavaocima, na raspolaganu su nacionalnim i lokalnim službama na uvodjenju održivih praksi, kroz učešće u prekograničnim projektima stvaramo prostor za primjenu dobrih praksi iz okruženja, a sve u cilju bolje valorizacije resursa kojima raspolažemo.
Sezona 2025. jasno je pokazala da se domaćini ne mogu oslanjati na sistemsku podršku – jer nje nema u mjeri u kojoj je potrebna. Opštine i turističke organizacije moraju prestati da se bave samo brojanjem gostiju i početi da upravljaju kapacitetima, da vode promociju i aktivno uključuju domaćine.
Najbolje prakse u Evropi pokazuju da se produženje sezone postiže kombinacijom pametne promocije, podrške dogadjajima i direktnim uključivanjem izdavalaca u zajedničke kampanje.
Ako to ne urade institucije – zajednica će morati sama. A domaćini, iako iscrpljeni i nezadovoljni, imaju potencijal da se upravo kroz zajedništvo i inicijativu izbore za stabilniji i kvalitetniji turizam.
Rentay.me kao otvorena, nezavisna platforma I UIS CG aktivno rade na podršci izdavaocima, na raspolaganu su nacionalnim i lokalnim službama na uvodjenju održivih praksi, kroz učešće u prekograničnim projektima stvaramo prostor za primjenu dobrih praksi iz okruženja, a sve u cilju bolje valorizacije resursa kojima raspolažemo.
Svjedoci smo sezone koja je gora od prethodne. Ako nešto ne preduzmemo svi zajedno, sledeća će biti još gora.
