Stanje u crnogorskom turizmu je približno isto kao i u zemljama regiona i ostatku svijeta. Iako se nama čini da je negdje mnogo bolje, propratite li izjave i komentare privrednika uvidjećete da je nezadovoljstvo jednako našem, ako ne i veće. Razlika se ogleda u tome što njih ima ko da čuje, cijeli timovi neprestano rade na poboljšanju uslova, lobiranju, dobavljanju novih linija podrške ne samo novčanih..tu su edukacije i marketing strategije.
Nas, izdavaoce privatnog smještaja u Crnoj Gori nema ko da čuje jer nismo organizovani, jedinstveni, vidljivi i pored toga što realizujemo 75% noćenja na godišnjem nivou! Kako je to moguće?! Kako smo to dozvolili?
Na 100 miliona € pomoći za hotele iz vladinog programa podrške, spram 3 miliona € podrške za privatne izdavaoce (koja još nije ni podijeljena) nije bilo ni jedne reakcije koja je zavrijedila pažnju. Sem ispraznih poštapalica, tek da bi se nešto reklo, ništa konkretno nije preduzeto.
Dani prolaze, bili smo izloženi brojnim zavaravanjima o dolasku gostiju sa pojedinih tržišta, najavama otvaranja granica…sad će gosti, samo što nisu… i dodje oktobar. Kraj. Konec. Ni gostiju, ni pomoći ni bilo kakvog plana.. Dobro je što i dalje ćutimo iako neplaćene rate kredita i dalje stoje, računi, plate, doprinosi, takse…
Nije mi poznato da se neko zabrinuo zbog novca koji se treba vratiti gostima za otkazane rezervacije (nisu svi htjeli vaučere za sledeću godinu). Nije mi poznato da je neko pitao kako smo prihvatili i jesmo li shvatili preporučene mjere IJZ-a za hotele, iako su teško primjenjive u privatnom smještaju.
Nije mi poznato da je neko pitao kako ćemo sačuvati poslovanje i šta radimo da sačuvamo supstancu privatnog smještaja koja je sposobna da realizuje 75% od ukupnih noćenja godišnje.
Stanje u crnogorskom turizmu je takvo da se prvenstveno pristupilo pomoći hotelima jer oni generišu veliki broj zaposlenih….A privatni smještaj ne generiše ili šta??? Ovaj dio ne razumijem…
Pod šta spadaju vlasnici smještaja i njihove porodice i rodjaci, zaposleni na održavanju, taksisti koji voze transfere i individualne ture, vlasnici barki i brodića koji organizuju izlete, vlasnici frizerskih i kozmetičkih salona koji se nalaze u blizini objekta, marketi, piljare, pekare, suvenirnice, trafike, rent a car, brza hrana, ketering, ljudi iz obližnjih sela sa organskim proizvodima sa svojih imanja, agencije za nekretnine, radnje sa posteljinom i opremom za kuću, saloni namještaja… Sve ovo povezuje i podržava privatni smještaj i još više od ovoga…
Dobro je što i dalje ćutimo… 3 miliona € podrške… Odlično…kako li će samo biti podijeljena obzirom da ne postoji aktuelna statistika ni pregled stvarnog stanja. Treba da budemo zadovoljni što možemo da tražimo reprogram kredita uz grejs period, ako smo kredit podigli namjenski za ulaganje u turistički objekat.. A ako nismo – ništa! Treba li da budemo zadovoljni zbog toga? Da li je ovo nešto sa čime možemo, ne ući u pripreme za sledeću sezonu, nego prezimiti zimu?
Više puta je podcrtano da se izdavaoci moraju udružiti i organzovati da bi bili vidljivi i da bi se čuo njihov glas. Dosadašnji pokušaji nisu bili baš uspješni iz razloga što se posao udruženja svodio na oglašavanje smještaja na on line kanalima, što u stvari treba da radite i možete da radite sami.
Posao udruženja je da predstavlja zajedničke interese izdavaoca privatnog smještaja, da traži načine da izdavaoce na najbolji način uputi u nove tokove, obezbjedi edukaciju, razmjenu ideja, saradnju sa izdavaocima iz regiona što donosi sjajna iskustva i nova prijateljstva..
Posao udruženja izdavaoca je da utiče koliko je moguće na zakone i propise, visinu taksi, nacionalne, regionalne I lokalne reklamne kampanje, informatičko opismenjavanje, olakšice prilikom opremanja, oglašavanja.
Posao udruženja je da komunicira sa svim izdavaocima, da nadje način da klasifikuje i formuliše sve potrebe i zahtjeve koji proizilaze iz poslovanja i da ih proslijedi na odgovarajuću adresu. Posao udruženja izdavaoca je jedan kompleksan sistem koji treba da radi sinhronizovano i naravno da ne može da radi bez aktivnog učešća izdavaoca.
Da postanete član Udruženja popunite formu na linku https://forms.gle/d2bbBTAy2dPs98PCA
Pročitajte još i https://rentay.me/wttc-lista-14-preporuka-turistima-za-namjensko-i-odgovorno-putovanje/
Autor: Branka Džoganović
