“Obratiti posebnu pažnju na cjenovnu politiku” je osnovna poruka koju vam šaljemo iz ovog intervjua. U sklopu redovnih aktivnosti pripreme za predstojeću sezonu, poučeni iskustvom od prošle godine posebnu pažnju moramo posvetiti formiranju cijena proizvoda i usluga. Zbog prilično kontradiktornih najava i predvidjanja odlučili smo da se obratimo stručnjaku za kojeg smo se više puta uvjerili da odlično poznaje prilike u našem privatnom smještaju, koje su nam želje, a koje mogućnosti.
Prof. dr Ivo Županović, redovni profesor ekonomije i turizma izašao nam je u susret i pružio konkretne i argumentovane odgovore na pitanja šta možemo očekivati ove sezone i kako da najbolje iskoristimo date okolnosti.
Kakva su kretanja na globalnom ekonomskom tržištu u kontekstu turističke potrošnje?
Trenutna ekonomska situacija na globalnom nivou ne ide u korist sektoru usluga, odnosno podsektoru turizma. Naime, u izvještaju MMF-a iz januara 2024.godine ekonomski rast na nivou Euro zone biće prilično skroman, 0,9%, u Njemačkoj (+0,5%) i Velikoj Britaniji (+0,6%) čak i daleko ispod toga, u Francuskoj (+1%) okvirno na tom nivou.
S druge strane, imamo ne tako visoko projektovanu inflaciju od strane MMF-a za Euro zonu u 2024.godini (posljednji presjek iz oktobra 2023.godine) od 3,3%, ali na nekim emitivnim tržištima, za nas veoma značajnim kada je u pitanju tržišna penetracija se projektuje inflatorni indeks značajno veći od navedenog: Turska 62%, Rusija 6,3%, zemlje Istočne i Centralne Evrope od 4,6% do 6,6%, baltičke zemlje od 3,9% do 4,2%.
Da li predlažete povećanje cijena privatnog smještaja u 2024.godini?
Ne predlažem. Potkrijepiću to sledećim činjenicama: Pošto nemamo podatke za privatan, već samo za kolektivni smještaj za 2023.godinu u ovom trenutku, možemo konstatovati da za period novembar-decembar 2023.godine imamo pad na svim regionalnim tržištima koja su izuzetno značajna za privatan smještaj, i to : tržišta Albanije i BIH za 27%, Kosova 30%, Sjeverne Makedonije 7%, Srbije 2%.
Ovo je posebno značajan indikator u kontekstu dugoročnih trendova, jer ako pogledamo zvanične statističke rezultate za 2022. godinu u odnosu na 2021.godinu, vidjećemo da je u privatnom smještaju upravo značajan pad bio sa tih emitivnih tržišta (Albanija 20%, Srbija i BIH 10%,Sjeverna Makedonija 6%).
Dodatno, to govorim i sa aspekta domaćeg tržišta, opet, ukoliko uzmemo podatke za 2022.godinu u odnosu na 2021.godinu konstatovaćemo pad od 43%. Domaće tržište je dodatno opterećeno inflacijom od 8,6% (hrane i pića od 10,7%) u 2023.godini, što smanjuje njihov diskrecioni dohodak, samim tim i takozvanu luksuznu potrošnju u koju spada i odmor.
Koje destinacije smatrate najvećom konkurencijom u domenu privatnog smještaja?
U kontekstu benchmarka, vidim da se stalno vrši poređenje sa Hrvatskom, što smatram pogrešnim, jer je Hrvatska izgradila integrisani sistem privatnog smještaja, kao i kvalitetni kamping turizam, kao neku vrstu supstitucije istog, što omogućava širu lepezu ponude u tom dijelu. Time se dolazi i do neadekvatnih zaključaka u kontekstu cjenovne diferencijacije, odnosno konstatne potrebe da se priča o povećanju cijena. Pogotovo, jer Hrvatska ima takvu cestovnu dostupnost da je lako dostupna za emitivna tržišta sa visokim diskrecionim dohotkom (Austrija, Italija, Njemačka).
Drugo, Albanija je u 2023.godini upravo imala najveći rast turističkih dolazaka sa navedenih regionalnih tržišta i to za oko 30%.
Sve navedeno upućuje, da se mora obratiti posebna pažnja na cjenovnu politiku, kako u domenu privatnog smještaja, tako i u domenu ugostiteljstva, a posebno u kontekstu jasnih pokazatelja da imamo pad kod odredjenih regionalnih tržišta, dok u istom segmentu konkurenti imaju rast.
U cilju podizanja nivoa konkurentnosti i kvaliteta, smatram da sektoru privatnog smještaja predstoji ozbiljna i neizbježna reorganizacija i stvaranje sistema integrisanog smještaja putem modela difuznih i integralnih hotela.
Ovaj sadržaj je u vlasništvu portala www.rentay.me. Nije dozvoljeno preuzimati ni dijeliti dalje bez saglasnosti portala.
