INTERVJU sa ANKOM KUJOVIĆ – Razvoj ruralnog turizma
Anka moja prijateljica sa studija, vrijedna, odgovorna, ambiciozna, profesionalna, neko ko daje sebe potpuno svom poslu i od koga se stalno uči. Oplemeni dušom to što radi …
Anka reci mi koliko si dugo u turizmu i na kojoj poziciji?
Turizam me je zanimao i prije nego sto sam počela da radim u Ministarstvu. Imala sam sreću da me radni angažman i odveo u tu sferu. Dvadeset godina radim u Ministarstvu, trenutno sam na poziciji savjetnika. Ovaj posao mi jednostavno odgovara, volim ga, prvenstveno iz razloga što mi daje priliku da djelujem na polju koje me interesuje i gdje mogu da dam svoj maksimalan doprinos. Jako cijenim što imam priliku da radim posao koji volim imajući u vidu da veliki broj ljudi nema tu povlasticu. Ovo je dinamičan posao u kome mnoge stvari funkcionišu na kompleksan način, turizam kao djelatnost je izuzetno osjetljiva, povezana sa gotovo svim ostalim privrednim granama, tako da se promjene u turizmu direktno oslikavaju u svim sferama društvenog, političkog života države.
Šta je uradjeno u prethodnom periodu u cilju razvoja ruralnog turizma u Crnoj Gori?
Prepoznajući značaj ruralnog turizma kao poseban oblik turističkog proizvoda koji pruža uslove za zadovoljenje potreba sve većeg broja turista koji teže zdravom načinu života, ministarstvo nadležno za poslove turizma je u prethodnom periodu donijelo Program razvoja ruralnog turizma 2019-2021 sa Akcionim planom. Program na sistematičan i planski način definiše smjernice razvoja ruralnog turizma koji je prepoznat kao važna forma turizma, posebno za očuvanje crnogorskog sela i dalji razvoj integralne turističke ponude. Sam Program predviđa niz inovativnih rješenja i smjernica posebno u dijelu razvoja ruralno-turističkih iskustava, očuvanju autentičnosti i razvoja komfora, inoviranja proizvoda, pozicioniranja ruralnog turizma, digitalizacije promocije i prodaje, jačanja preduzetničkih kapaciteta i drugo. Sastavni dio Programa je detaljni Akcioni plan koji precizno definiše aktivnosti, njihove nosioce, rokove i indikatore izvršenja. Sagledavajući postojeće stanje u oblasti razvoja ruralnog turizma i kroz predstavljeni trogodišnji plan aktivnosti daljem procesu podrške razvoja, PRRT 2021 podržava viziju da Crna Gora u predstojećem periodu svojim brendom i autentičnošću ponude bude globalno prepoznata kao razvijena destinacija u oblasti ruralnog turizma.
Koje sve usluge može pružati seosko domaćinstvo?
Seosko domaćinstvo je funkcionalna cjelina u ruralnom području, koja ispunjava minimalno-tehničke uslove za pružanje: usluga pripremanja i usluživanja toplih i hladnih jela, pića i napitaka, usluživanja i degustacije vina, alkoholnih i bezalkoholnih pića, kao i drugih proizvoda iz pretežno sopstvene proizvodnje, uobičajenih za ruralno područje u kome se nalazi seosko domaćinstvo, kao i usluga smještaja.
Usluge koje se odnose na hranu i piće pružaju se u objektima, odnosno degustaonicama, dok se usluge smještaja pružaju u sobama, apartmanima, katunu (kolibi) i kampu.
Procedura registracije i sta je potrebno od dokumentacije?
Registracija seoskih domaćinstava je od 2019. godine u nadležnosti resornog Ministarstva. Prije toga, nadležnost registracije bila je u djelokrugu rada organa lokalne uprave. Procedura registracije je značajno pojednostavljena izmjenama i dopunama Zakona o turizmu i ugostiteljstvu, odnosno uslovi za registraciju su prilagođeni mogućnostima naših seoskih domaćinstava i stanju u crnogorskim selima, a direktni troškovi su simbolični, tj. administrativna taksa iznosi 2 eura.
Fizička lica koja žele da podnesu prijavu za odobrenje za obavljanje djelatnosti treba da dostave sljedeća dokumenta:
– Dokaz o upisu u Registar poljoprivrednih gazdinstava;
– Dokaz o pravu svojine / susvojine objekta – javnu ispravu (izvod iz lista nepokretnosti) ili pravo na korišćenje objekta / zemljišta – potvrda nadležnog organa lokalne samouprave ili mjesne zajednice kojom se dokazuje pravo na korišćenje objekta;
– Kopija rješenja o registraciji poljoprivrednog gazdinstva;
– Ispunjen zahtjev za izdavanje odobrenja za obavljanje ugostiteljske djelatnosti vrste – seosko domaćinstvo;
– Dokaz o uplati administrativne takse od 2 eura;
– Popunjeni obrazac za upis u Centralni turistički registar.
Dok pravna lica prikupljaju sljedeća dokumenta:
– Dokaz o registraciji (Izvod iz CRPS-a);
– Dokaz o upisu u Registar poljoprivrednih gazdinstava;
– Izvod iz lista nepokretnosti i ispravu o pravnom poslu sačinjenu u skladu sa zakonom (ovjereni ugovor i sl.) ukoliko se radi o korišćenju ili raspolaganju ugostiteljskog objekta vrste seosko domaćinstvo;
– Za dokazivanje ispunjenosti uslova za kadar (poslovođu ugostiteljskog objekta) privrednog društva, drugog pravnog lica ili preduzetnika – Ugovor o radu sa punim radnim vremenom, Dokaz o najmanje završenom četvrtom nivou kvalifikacije podnivo IV 1 nacionalnog okvira kvalifikacije,
– Popunjeni obrazac za upis u Centralni turistički registar;
– Dokaz o uplati administrativne takse od 2 eura.
Navedena dokumentacija i obrasci, uredno prikupljeni i popunjeni, prosleđuju se preporučenom poštom na adresu resornog ministarstva.
Ispunjenost minimalno – tehičkih uslova u pogledu prostora, uređaja i opreme u ugostiteljskom objektu vrste seosko domaćinstvo vrši ovlaćeno lice ministarstva.
Koji je postupak za dobijanje kategorije?
Vlasnici seoskih domaćinstava su u obavezi da Ministarstvu, najkasnije u roku od pet dana od dana dobijanja odobrenja za obavljanje ugostiteljske djelatnosti, podnesu zahtjev za utvrđivanje kategorije seoskog domaćinstva i uplatnicu o uplaćenoj administrativnoj taksi od 2,oo €, kao i rješenje o odobrenju za obavljanje djelatnosti ugostiteljskog objekta. Nakon dostavljenog zahtjeva Komisija sprovodi postupak kategorizacije i dodjeljuje kategoriju u zavisnosti od kvaliteta uređenja, stanja opreme i stepena održavanja seoskog domaćinstva, vrste i kvaliteta usluga i drugih kriterijuma za kategorizaciju, u skladu sa Zakonom o turizmu i ugostiteljstvu, Pravinikom o minimalno-tehničkim uslovima, uslovima za kategoriju i načinu kategorizacije objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge u seoskom domaćinstvu, Zakonom o upravnom postupku.
Koje su obaveze, a koje prednosti registrovanog seoskog domaćinstva?
Nakon registracije i upisa u Centralni turistički registar obaveze pružaoca usluga u seoskom domaćinstva su da:
– Na vidnom mjestu na ulazu u objekat istakne oznaku vrste i kategorije objekta;
– Na vidnom mjestu istakne cijene usluga koje nudi i iznos boravišne takse i da usluge pruža u skladu sa istaknutim cijenama;
– Izda gostu račun u skladu sa zakonom, sa naznačenom vrstom, količinom i cijenom za svaku pruženu uslugu i iznosom naplaćene boravišne takse;
– Vodi dnevno, tačno i ažurno na propisan način, knjigu gostiju (strane i domaće) i da drži u ugostiteljskom objektu knjigu prigovora na vidnom mjestu;
– Podatke o raspoloživim kapacitetima za smještaj, o broju turista i noćenja dostavlja organu lokalne uprave i lokalnoj turističkoj organizaciji.
– Drži u objektu rješenje o upisu u Centralni turistički registar;
– Prilikom oglašavanja i reklamiranja usluga i isticanja poruka u propagandnim materijalima, pružalac usluga dužan je da koristi oznaku vrste i kategoriju objekta.
Prijava i odjava stranog gosta – Pružalac usluga u seoskom domaćinstvu je u obavezi da prijavi i odjavi stranog gosta Upravi policije (elektronskim putem) ili preko lokalne turističke organizacije, u skladu sa Zakonom o strancima.
Boravišna taksa – Pružalac usluga smještaja u seoskom domaćinstvu obavezan je da naplati boravišnu taksu istovremeno sa naplatom usluge smještaja (u suprotnom, dužan je da na svoj teret uplati iznos nenaplaćene boravišne takse), u skladu sa Zakonom o boravišnoj taksi.
Poreske obaveze – Prihode koje ostvari fizičko lice koje pruža usluge u seoskom domaćinstvu, shodno Zakonu o porezu na dohodak fizičkih lica, tretiraju se kao prihodi od imovine i podliježu samo plaćanju poreza na dohodak, a ne plaćanju doprinosa na obavezno osiguranje.
Kada govorimo o pozitivnim efektima registracije ugostiteljske djelatnosti, direktne prednosti za vlasnika seoskog domaćinstva ogledaju se u:
– Mogućnosti apliciranja za sredstva i programe podrške Ministrastva ekonomskog razvoja i Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, kao mogućnosti korišćenja tehničke i stručne pomoći i podrške resornih organa i organizacija, udruženja (npr. opštine, udruženja, Privredna komora Crne Gore, agencije itd.);
– Indirektne prednosti registrovanih seoskih domaćinstavava, kao legalnih privrednih subjekata ogledaju se u mogućnosti da i samostalno i kroz različite vrste organizovanja utiču na unapređenje zakonodavnog okvira, poresku politiku i druge mjere koje se odnose na poslovni ambijent.
– Prednosti se ogledaju i u aktivnom suzbijanju nelojalne konkurencije i neutralisanju ostalih negativnih i/ili nedozvoljenih oblika poslovanja i ponašanja na turističkom tržištu.
Osim navedenog, smanjuje se eventualna odgovornost za nekvalitetno pružanje usluga, drugim riječima sigurnost gosta je na većem nivou kad boravi u registrovanom ugostiteljskom objektu.
Da li je Ministarstvo u prethodnom periodu podržavalo seoska domaćinstva?
U prethodnom periodu snažna podrška razvoju ruralnog turizma pružena je i kroz obezbjeđenje finansijskih sredstava od strane tadašnjeg Ministarstva održivog razvoja i turizma i Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, koja su bila usmjerena ne samo za povećanje broja seoskih domaćinstava, već i za diverzifikaciju i specijalizaciju ponude koja je jedna od bitnih komponenti ponude za dalji razvoj ovog oblika turizma. U okviru Programa podsticajnih mjera Ministarstva održivog razvoja i turizma bile su definisane mjere koje su usmjerene na Unapređenje ponude i podizanje kvaliteta usluga u seoskim domaćinstvima. Cilj programa je bio poboljšanje i razvoj ponude u ruralnom turizmu, zatim podizanje nivoa kvaliteta usluga u seoskim domaćinstvima, kao i podrška održivosti turizma u tim domaćinstvima i unapređenje njihove konkurentnosti.
Planirana sredstva kroz programsku mjeru podrške mogla su se koristiti za unapređenje i razvoj postojeće ponude u seoskim domaćinstvima i to za:
– unapređenje kvaliteta, sanitarnih, higijenskih i drugih uslova u postojećim objektima.
– nabavku adekvatnog i namjenskog namještaja i opreme za smještajne jedinice i degustaonice;
– poboljšanje ostale ponude unutar seoskog domaćinstva.
Kroz ovu mjeru podrške podsticala su se gazdinstva koja su registrovana i koja održavaju poljoprivrednu proizvodnju i život na selu. To su stalni stanovnici sela kojima treba omogućiti da dalje razvijaju svoja domaćinstva kao mjesta novih turističkih iskustava.
Koji je glavni problem što se domaćinstva ne registruju, koliko su informisani o aktivnostima Ministarstva?
U pojedinim opštinama, u kojima je od strane lokalnih turističkih organizacija prepoznata važnost ovog segmenta turističke ponude, iskazana je spremnost da se pomogne članovima seoskih domaćinstava da na zakonit način počnu svoje turističko poslovanje. U tom smislu, organizovani su zajednički sastanci na kojima je vlasnicima domaćinstava objašnjena procedura registacije, ali i ukazano na već pomenute obaveze i prednosti. Turističke usluge u seoskim domaćinstvima tek su u periodu poslednjih par godina u značajnijem razvojnom zamahu. S jedne strane, razlog tome je činjenica da se turisti sve više okreću prirodi, odnosno iskazuju želju da svoj odmor provedu i u seoskom domaćinstvu, a s druge strane, seoska domaćinstva su prvenstveno poljoprivredna gazdinstva, tako da je neophodan protok određenog vremenskog perioda da njihovi vlasnici realizuju sve neophodne aktivnosti koje podrazumijeva postupak registracije.
Koje su promotivne aktivnosti realizovane?
Kada je riječ o promociji naglasila bih da je prije svega neophodno razviti proizvod, a u ovom slučaju je riječ o ponudi u seoskim domaćinstvima. U tom smislu treba istaći važnost donošenja Programa razvoja ruralnog turizma. Zatim, finansijske mjere podrške nadležnog ministarstva namijenjene registrovanim seoskim domaćinstvima su efikasno sredstvo za opšte promovisanje i podsticanje novih inicijativa i ideja u ruralnom turizmu. Nacionalna turistička organizacija Crne Gore je u okviru svojih mnogobrojnih aktivnosti realizovala značajan broj aktivnosti u cilju promocije ruralnog turizma. Organizovane su studijske grupe novinara i turoperatora koji su, u okviru programa posjete, imali priliku da posjete ruralna područja, kako na sjeveru, tako i u centralnoj i južnoj regiji države. Takav fokus doprinio je promociji, u brojnim stranim časopisima, o tradicionalnim crnogorskim običajima, kulturi, gastronomiji i načinu života u selima. Potvrda progresa u ovom dijelu turističke ponude je i dodjela tradicionalne godišnje nagrade za najbolje u turizmu – WBA. Nagradu za 2019. godinu, po prvi put u toj kategoriji, je dobilo seosko domaćinstvo „Samelova koliba“ Ermine Redžematović koje se nalazi na Prokletijama. Pored spomenutog, urađen je i Mali priručnik za seoska domaćinstva koji nudi korisne savjete i smjernice za razvoj ugostiteljske djelatnosti u seoskim domaćinstvima, zatim rječnik korisnih izraza na sedam svjetskih jezika. Takođe, publikovana je i Brošura kojom su obuhvaćena sva registrovana seoska domaćinstva. Brošura je prevedena na njemački i engleski jezik i dijeli se na sajmovima na kojima učestvuje Nacionalna turistička ogranizacija Crne Gore, brošura se može se preuzeti sa sajta NTO-a www.montenegro.travel.
Koje su specifičnosti po regionima ?
Seoska domaćinstva se nalaze u svim djelovima Crne Gore, nude raznovrsne sadržaje, posebne ponude odnose se na specifičnosti kraja u kojem se nalaze, raznolike atrakcije i aktivnosti u prirodi.
U ovoj vrsti ponude, posebno se izdvajaju, već tradicionalno poznate vinarije i prizvođači maslinovog ulja i sira, ali su sve brojnija i domaćinstva koja nude, relativno noviju ponudu, a koja se odnosi prvenstveno na rekreaciju i fizičke aktivnosti, umjetničke programe, zanatske aktivnosti, gastro sadržaje itd.
Bitno je napomenuti da se veliki dio ponude ovog obilka turizma razvija u pravcu samostalnih proizvoda, dok ostali dio predstavlja važan komplementarni sadržaj kupališnom i ski turizmu. Oba strateška pravca razvoja i rasta su neophodna za Crnu Goru, posebno za njen ruralni prostor, s obzirom da je cilj razvoja ruralnog turizma usmjeren ka razvoju diverzifikovane i autentične ruralne turističke ponude Crne Gore, koja će stvoriti osnov za poboljšanje životnog standarda stanovništva u ruralnom području i zaustavljanje njegove depopulacije.
Dakle, imajući u vidu da je unaprijeđena zakonska osnova za razvoj ruralnog turizma, zatim da je realizovana i određena finansijska podrška pružaocima usluga, može se konstatovati da je poslednjih godina evidentan razvoj ruralnog turizma u Crnoj Gori o čemu govori i povećan broj seoskih domaćinstava, kao i pozitivan trend ostvarenog turističkog prometa u njima.
Koji su planovi za ovu godinu?
U okolnostima nastalim širenjem pandemije COVID-19, uz njen negativni uticaj na sve segmente privrede, pri čemu je posebno ugrožena turističko-ugostiteljska djelatnost, u fokusu su aktivnosti na planu iznalaženja mogućnosti za što brži oporavak poslovanja turističke privrede i u granicama mogućeg, za njegovo dalje unapređenje.
U tom smislu, uz i dalje prisutnu neizvjesnost po pitanju razvoja zdravstveno-epidemiološke situacije, kako u zemlji, tako i u regionu, cilj je formiranje raznovrsnog i cjelogodišnjeg turističkog proizvoda, prije svega, razvojem ponude zasnovane na prirodi, imajući u vidu prednost prirodnog okruženja u uslovima kriznih situacija u kojima se posebno akcentira izbjegavanje gužvi, tj. prenatrpanosti područja na kojima turisti borave, odnosno u kojima se preferira boravak na otvorenom području uz održavanje fizičke distance.
Imajući u vidu navedeno, posebno je važno da se na pravi način sagledaju mogućnosti razvoja onih vrsta smještajnih kapaciteta koji će zadovoljavati potrebu za individualizacijom pružanja usluga, uz razvijanje onih vrsta turističkih proizvoda/aktivnosti baziranih na prirodi, a za koje seoska domaćinstva imaju pun potencijal.
Koja ti je bila inspiracija u ovom poslu ? Ti potpuno daješ sebe ovom projektu i to se odmah osjeti.
Inspiracija mi se javila onog momenta kada sam uvidjela da ljudi, prije svega u Crnoj Gori nisu svjesni ljepote okruženja u kojem žive. Čini mi se da nas tolika količina raznolike ljepote, i još uvijek netaknute prirode, čine slabovidim, kao da se podrazumijeva da je to sve naše obavezno okruženje. Intencija mi je približiti tu sferu što većem broju ljudi i otkriti im neprocjenjivo blago koje imamo.
Na taj način i funkcionišem. Kroz obilaske seoskih domaćinstava, ne samo da uživam i upijam tu ambijentalnu vrijednost, već se trudim da upoznam i način razmišljanja, funkcionisanje i potrebe domaćina, tako da sa lakoćom odgovorim zadatku.
Šta je Tebi bilo najizazovnije u ovom poslu i što Ti i sada predstavlja uživanje da obilaziš nova seoska domaćinstva?
Izazov mi je bio potpuno drugačiji način obavljanja posla, u pitanju je terenski rad, treba stići do seoskih domaćinstava koja se najčešće nalaze u udaljenim selima ili katunima. Nova poznanstva sa tim čestitim i plemenitim ljudima, koji se trude da na vas ostave utisak dobrog domaćina. U tim obilascima morate biti krajnje otvoreni, od pomoći, morate imati iskrenu želju da shvatite njihove potrebe, da na pravi način razumijete izgovorene i neizgovorene riječi tih skromnih ljudi i pomognete im.
Rad na terenu mi pruža mogućnost da ih motivišem da se bave ruralnim turizmom, jer je sve više onih koji su spremni da naprave iskorak i uđu u ovu lijepu priču koja može da unaprijedi njihove mogućnosti i poboljša način života.
Već sam ranije istakla da je rad u turizmu izazov, a to se potvrdilo i poslednjih godinu dana od pojave koronavirusa. Situacija sa pandemijom nam je jasno pokazala da je turizam, praktično najranjivija grana privrede, pa je samim tim i izazov veći. Dio svakog čovjeka je težnja i potreba za putovanjem. Međutim, COVID – 19 je upravo pokazao, kako možemo biti osuđeni na mali manevarski prostor. U tom slučaju mišljenja sam da iz ovakvih situacija treba da učimo i razvijamo instinkte, kako reagovati kada je u pitanju turizam.
I dalje obilazite domaćinstva – odakle crpiš tu nepresušnu životnu energiju …
Vjerujem da je ovo posao u kojem mogu najviše da doprinesem. Kroz cijelu ovu priču sam isprofilisala sebe, tako da me obilasci seoskih domaćinstava ispunjavaju pozitivnom energijom i motivišu da pomognemo domaćinima, koji na najljepši mogući način obogaćuju našu državu. Obilasci me čine srećnom i kreativnom.
Autor: Vesna Armenko
Da postanete član Udruženja popunite formu na linku https://forms.gle/ZweNbdXdGKWov8Nv6
Pročitajte još i https://rentay.me/kako-pripremiti-apartman-za-dugorocno-iznajmljivanje/
