Na osnovu analize važećeg Zakona o turizmu i ugostiteljstvu, član 108, u dijelu koji se odnosi na ugostiteljske usluge u domaćinstvu, utvrđena je pravna praznina u pogledu definisanja i evidentiranja članova domaćinstva koji učestvuju u pružanju usluga. S obzirom na to da postojeća norma ne prepoznaje članove domaćinstva kao subjekte koji mogu biti uključeni u Centralni turistički registar, predlaže se dopuna člana 108 u cilju pravnog usklađivanja i olakšanja primjene zakona u praksi.

Obrazloženje predloga za dopunu člana 108 Zakona o turizmu i ugostiteljstvu

Crna Gora je izrazito turistička zemlja u kojoj turizam čini oko 25,5% bruto domaćeg proizvoda (BDP), prema podacima Svjetskog savjeta za turizam i putovanja (WTTC). U tom smislu, turizam nije samo privredna grana on je kičma ekonomskog rasta, zapošljavanja i razvoja lokalnih zajednica, naročito u primorskim i ruralnim sredinama.

Uprkos tome, postojeća zakonska rješenja ne prate u potpunosti realnu praksu i tradicionalni način organizacije porodičnih poslova u Crnoj Gori. Konkretno, član 108 zakona ograničava pružanje usluga smještaja u domaćinstvu isključivo na jedno fizičko lice najčešće formalnog vlasnika nekretnine, eventualno suvlasnika ili zakupca dok ostali članovi domaćinstva, iako aktivno uključeni u svakodnevne poslove, nisu formalno prepoznati niti evidentirani.

To dovodi do više problema u praksi.

Neprepoznavanje stvarnih nosilaca posla u turizmu. U crnogorskom društvu, smještajni kapaciteti u upravi za nekretnine često se vode na najstarijeg člana domaćinstva (npr. đed, baba, otac), dok mlađi članovi faktički vode posao. Bez zakonske evidencije, ti članovi nemaju pristup pravima, obavezama niti podršci finansijskih institucija.

Ograničeni pristup finansiranju i investicijama  koče razvoj turizma. Banke i investicione institucije traže dokaz o statusu pružaoca usluge (npr. uvid u Centralni turistički registar) kako bi odobrile kredit, grant ili subvenciju. Ako član domaćinstva nije formalno upisan, nema osnov za dobijanje sredstava. U kontekstu kada Crna Gora pokušava da proširi sezonu, podigne kvalitet smještaja i digitalizuje ponudu, neophodno je osnažiti lokalne pružaoce usluga, naročito one u domaćinstvima koji čine preko 50% ukupne smještajne ponude u nekim regijama.

Formalna evidencija članova domaćinstva olakšava nadzor nad radom, oporezivanje, statistiku i planiranje podrške.

Uvođenjem mogućnosti da se svi aktivni članovi domaćinstva evidentiraju kao pružaoci usluga, stvaraju se pretpostavke zaformalizaciju aktivnosti koje su trenutno u sivoj zoni. Legalizacija donosi koristi i državi (porezi, takse, bolja evidencija), i samim domaćinstvima (pristup finansijama, ulaganjima, podršci).

S obzirom da neformalna ekonomija u turizmu ima značajan udio (prema nekim procjenama i preko 30% u pojedinim lokalnim zajednicama), ovaj model predstavlja praktičan mehanizam da se ta djelatnost uvede u zakonske tokove, uz minimalne administrativne barijere.

Uvođenje članova domaćinstva u Centralni turistički registar omogućava im da:

• apliciraju za subvencije, grantove i kreditne linije,
• dobiju sertifikate i obuke kao formalni učesnici u sektoru,

Bez formalnog statusa, ti ljudi ostaju „nevidljivi preduzetnici“, iako generišu prihod i zapošljavaju druge.

Usklađivanje sa praksom iz sektora poljoprivrede i međunarodnim standardima

Zakon o poljoprivredi i ruralnom razvoju u Crnoj Gori već poznaje institut porodičnog gazdinstva sa jasno upisanim članovima. Takođe, Republika Hrvatska i druge zemlje članice EU omogućavaju da članovi domaćinstva, uz saglasnost vlasnika, budu registrovani kao pružaoci usluge  bez obzira da li su formalni vlasnici objekta.

Ovo je dokazano uspješan model koji omogućava fleksibilnost, pravnu sigurnost i bolju statistiku.

Predlog rješenja:

• Dopuniti član 108 Zakona na način da se:
• Omogući upis članova domaćinstva u rješenje i Centralni turistički registar;
• Definiše domaćinstvo i članovi domaćinstva na osnovu evidencije prebivališta i srodstva;
• Omogući da svaki punoljetni član domaćinstva, uz saglasnost vlasnika, može biti formalno registrovan kao pružalac usluge u objektu koji koristi porodica;

Zaključak

Usvajanjem ovog predloga:

• Borimo se protiv neformalne ekonomije kroz legalizaciju porodičnog angažmana u turizmu;
• Povećavamo pristup ulaganjima i razvojnim fondovima za lokalne domaćine;
• Podstičemo autentični, održivi i inkluzivni turizam;
• Usklađujemo se sa praksom EU i sektorskim politikama ruralnog razvoja;

U vremenu kada Crna Gora mora da zadrži konkurentnost na turističkom tržištu i privuče nove investicije, zakon mora da prepozna i zaštiti one koji već danas stvaraju vrijednost lokalne domaćine i njihova domaćinstva.

DOPUNE:

1. Zbog buduće standardizacije trebalo bi da se uvede termin domaćin u turizmu kojim bi se istakla ova vrsta organizacije biznisa, definisale potrebne vještine I alati, odredio stepen edukacije I benefiti razvojnog puta

• Da se rjesenje o registraciji  poveća na 25 ležajeva jer trenutno rješnje ne odgovara potrebama sa terena

• Da se ukloni obaveza obnavljanja jednom dobijenog rješenja  dok nosilac rješenja ne zahtijeva promjenu (izuzetak nelegalizovani objekti)

• Da se stvori zakonski okvir organizovanja privatnog smještaja  po modelu integralnog poslovanja.

OBRAZLOŽENJE:

Ovo je praksa koja se pokazala kao višestruko dobra u zemljama Mediterana. Potreban  nam je zakonski okvir da se i u Crnoj Gori postojeći kapaciteti privatnog smještaja u zonama koje to dozvoljavaju, organizuje i plasira po integralnom modelu. Kroz ovakav sistem poslovanja podstakla bi se standardizacija proizvoda i usluge, bilo bi moguće kreirati tipske cjeline spram zahtjeva tržišta, povećali bi se hotelski kapaciteti i osigurao bi se plasman u vansezonskom periodu.

Udruženje izdavalaca smještaja u Crnoj Gori od svog osnivanja promoviše održivi turizam, zalažemo se za legalno poslovanje, digitalizaciju, standardizaciju u sektoru privatnog smještaja, ukazujemo na potrebu za više interakcije, saradnje i sistemskog pristupa kapacitetima privatnog smještaja.

Naši predlozi su platforma za efikasnije upravljanje kapacitetom privatnog smještaja, na zadovoljstvo domaćina, naših gostiju, a samim tim i države Crne Gore. Svjesni smo da postoje odredjene devijacije i čujemo kolege koje upozoravaju na moguće zloupotrebe, ali dosadašnja praksa nije pokazala dobre rezultate u slučajevima kada se zbog straha od zolupotrebe sabotiraju hiljade izdavalaca smještaja koji rade legalno. Vjerujemo da će institucije nadležne za sistem kontrole razviti mehanizme koji će sankcionisati pokušaje zloupotrebe, a ljudima koji su posvećeni svom biznisu omogućiti da rade.