Privatni smještaj u Crnoj Gori, zbog svoje strukture, količine i značajne uloge u ukupnom prometu nije nešto što se može zanemariti, ostaviti po strani i ignorisati. Iako je institucionalno, ovakva praksa prisutna decenijama unazad, privatni smještaj ne gubi na svojoj snazi i značaju. Naprotiv.
Privatni smještaj je živa, aktivna baza koja je najsigurniji generator prihoda. Koliki će prihodi biti zavisiće od institucionalne podrške, sistemskih, dugoročnih rješenja, podsticajnih programa, olakšica… Dobro je što se skrenulo sa kursa nalaženja načina kako od izdavaoca naplatiti što više, kako ga na svim mogućim poljima zakinuti i osporiti.
Pojednostavljen način registracije smještaja omogućiće svim izdavacima da kao registrovani, ravnopravno učestvuju u programima podrške, apliciraju za sredstva iz fondova za obnovu i razvoj, edukuju se i unapredjuju svoje kapacitete. Legalizovan prihod omogućava dalja ulaganja i valorizaciju kroz bolju cijenu i duži period izdavanja.
Imamo najave uvodjenja novih digitalnih rješenja u dijelu evidencije gosta i naplate boravišne takse. Precizniji podaci omogućiće izdavaocima kvalitetnije planiranje i rentabilno poslovanje.
Prema objavljenim podacima Monstata za 2021.Dolasci i noćenja turista, ukupno, 2021. od ukupog broja ostvarenih noćenja 9.872.573 čak 6.923.733 je ostvareno u privatnom smještaju. Dolasci i noćenja turista u individualnom smještaju 2021_
Podsjetimo li se činjenice, da sem programa turističkih vaučera, za koji je apliciralo svega oko 450 izdavaoca, drugih olakšica i podsticajnih mjera u cilju opravka od krize covid 19 nije ni bilo, ponovo smo morali, kako smo znali i umjeli ponijeti teret sezonskog buma. Nismo imali podršku za kreiranje ponude, unapredjenje sadržaja ni okvirnu cjenovnu strategiju.
O sredstvima za krečenje, čišćenje i dezinfekciju klima uredjaja, dušeka, jastuka, o sredstvima za dugovanja kablovskim operaterima i olakšicama za ponovno aktiviranje istih da i ne govorim… Šta bismo tek postigli sa ovakvom podrškom! Ali ne, i bez svega ovoga uhvatili smo se u koštac sa fiskalizacijom. Nismo bojkotovali ni protestvovali. Samo smo tražili instrukcije koje nismo dobili do danas. Možda ćemo poslije vikenda. Nisam sigurna kojeg.
Od ovih 6.923.733 noćenja najviše je ostvareno u primorskim mjestima 97,3%, dok je svega 1,6% u planinskim mjestima , 1% u ostalim turističkim mjestima i 0,2% glavnom gradu. Iako, zbog samog načina prikupljanja podataka, moramo govoriti o odredjenoj nepreciznosti, evidentno je da ove brojke mogu biti samo veće uzmemo li u obzir procenat neregistrovanih izdavaoca, a samim tim i neevidentiranih gostiju.
Pitanje je, sa postojećom infrastrukturom koliko želimo ponovo prolaziti kroz isto iskustvo. Imalo bi smisla goste orjentisane ka sezonskom špicu usmjeravati na manje posjećene zone u primorskoj regiji, a istovremeno osigurati veći broj gostiju u vansezonskim terminima. Za ovakav manevar potrebna je organizovana promo kampanja na nacionalnom nivou. I trebala je da počne prije par mjeseci.
Ipak, ono zbog čega je izuzetno važno da postignemo što veći broj registrovanih izdavaoca je da bi se mogle napraviti realnije procjene za potrebne linije podrške… Ako npr. na Cetinju imamo 10 registrovanih izdavaoca smještaja ili u Nikšiću 45 onda se samo za toliko izdavaoca kreira linija podrške.. Ali ako ih u ovim gradovima ima više, onda ta linija nema smisla, neće biti dovoljna za promjenu koja se želi postići.
Druga činjenica vidljiva iz ovog izvještaja na kojoj je naš fokus je teritorijalna, regijska neujednačenost. To je, uz sezonalnost glavni problem za koji tražimo rješenje. Registracijom smještaja i medjuregijskom saradnjom na kreiranju ponude, postizanjem ujednačenih standarda i objedinjavanjem u ponudu za krajnjeg korisnika – gosta – mogli bi uticati na oba ekstremna pokazatelja.
Ponudom koja kombinuje boravak u južnoj i sjevernoj regiji procentualni disbalans bi se smanjio. Izdavaoci iz južne, centralne i sjeverne regije moraju se povezivati kroz objedinjene ponude. Jedni imaju kapacitete, drugi sadržaje a sve zajedno daje gostu nezaboravno iskustvo. Potrebna je sistemska podrška – edukativna, promotivna, finansijska.
Privatni smještaj je otvoren za saradnju sa lokalnom zajednicom, turističkim subjektima, akademskom zajednicom i posebno omladinom na lokalnom nivou koja nosi inventivnost, entuzijazam i praktična rješena. Javite se. Pišite nam [email protected]
Da postanete član Udruženja popunite formu na linku https://forms.gle/d2bbBTAy2dPs98PCA
Branka Džoganović
